Ideja da društveno-istorijsko iskustvo i značajni događaji u mladosti definišu jednu generaciju, oblikuju njene navike, ponašanje i zajedničke vrednosti, potiče od mađarskog sociologa Karla Manhajma i njegove “teorije generacija” koju je postavio u jednom eseju iz 1928. godine.
Predstavljamo vam neke od generacija koje danas prepoznajemo.
Bejbi bumeri
Rođeni su između 1946. i 1965. godine. Naziv su dobili zbog porasta stope rađanja nakon Drugog svetskog rata. Ovaj događaj je ipak nekako obeležio tu generaciju. Naime, kraj rata je doveo do njihovog odrastanja sa verom u bolju budućnost, ekonomskim i tehnološkim napretkom.
Ilustracija: Freepik
Kao glavne osobine bejbi bumera često se navode stroga radna etika i visoke ambicije. Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina (a posebno u SAD) bili su politički i društveno aktivni kroz razne proteste i pokrete.
Generacija X
Rođeni su između 1965. i 1980. godine. Njihovi roditelji su dosta radili pa su u detinjstvu mnogo vremena provodili sami i tako stekli određenu dozu nezavisnosti i snalažljivosti.
Ilustracija: Freepik
Teže ravnoteži između posla i privatnog života. Odrastanje im je dobrim delom obeležila televizija, pa se nazivaju i “MTV generacija”. Prvi su koji su se tokom odrastanja susreli sa računarima.
Milenijalci
Rođeni su između 1981. i 1996. godine. Ovi digitalni domoroci su odrastali tokom ubrzanog razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija pa ih lako prihvataju. Najobrazovanija su generacija, ali širom sveta se suočavaju sa problemom zapošljavanja i finansijskim teškoćama.
Ilustracija: Freepik
Kasnije se odlučuju za brak i potomstvo u odnosu na prethodne generacije. Nostalgični su prema svom detinjstvu i pop kulturi uz koju su odrastali.
Generacija Z
Rođeni su između 1997. i 2012. godine pa su odrastali uz internet. Smatra se da su bolje vaspitana i manje hedonistička generacija od prethodnih. Politički su aktivni širom sveta, a njihovi stavovi se pretežno mogu svrstati u levi centar.
Ilustracija: Unsplash
Zdravije se hrane i manje piju alkohol u odnosu na starije, ali se više suočavaju sa stresom i anksioznošću ili su toga svesniji. Platforme za gledanje filmova i slušanje muzike im oduzimaju dosta vremena pa manje čitaju od prethodnih generacija, a kada biraju knjige to su najčešće one iz žanra fantastike i mange u koje beže od stvarnosti.
Generacija Alfa
Rođeni su od 2013. godine. Biće prva generacija koja ne pamti svet bez mobilnih telefona. U detinjstvu je na mnoge uticala pandemija COVID19 pa su još više vremena provodili na digitalnim uređajima.
Ilustracija: Pixabay
Zdravstveni problemi sa kojima se suočavaju dobrim delom nastaju zbog prevelikog korišćenja ekrana, ali tu su i alergije i nedovoljna vakcinisanost. Osetiće posledice klimatskih promena više nego starije generacije.