Svaštaroid

Čemu se smejemo?

Ukoliko im postavite pitanje čemu se smeju, ljudi najčešće odgovaraju “dobroj šali”, ali pojedina istraživanja pokazuju da u praksi nije baš tako. Naime, šansa da ćete se smejati u društvu drugih je 30 puta veća nego da ćete se smejati sami. Tek ponekad to zaista bude zbog dobre šale, a češće smeh ima socijalnu funkciju.

Ne smeju se samo ljudi, već i druge vrste sisara. Pre svega primati, ali i psi, vidre, pacovi, životinje su koje umeju da se igraju i imaju smisao za humor. Istraživanja su pokazala da šimpanze koje se zajedno smeju, provode i više vremena u zajedničkoj igri.

Foto: Freepik

Verovatno je jedna od najstarijih teorija humora ona koja potiče iz antičke Grčke i koja govori o superiornosti. Prema ovoj teoriji uživamo dok gledamo tuđe greške i gluposti jer se osećamo superiornije. Osim toga, savremeni filozofi dodaju da ne uživamo toliko u samim greškama koliko u tome što smo ih uočili.

Prema teoriji nesklada, smešno nam je kada se stvari odvijaju bez logike i drugačije od onoga što očekujemo. Teorija olakšanja stavlja akcenat na drugu funkciju humora. Na primer, u stresnim situacijama nam crni humor može pomoći da se bolje osećamo. Pojedini filmski umetnici znaju za ovo pa u napete scene dodaju malu dozu komičnog.

Šta je smešno? Teško je odgovoriti jer ne smejemo se svi istim stvarima. Deci su najčešće smešne neke jednostavne šale, a za rani uzrast su karakteristični i “toalet vicevi” jer u toj fazi upoznajemo svet i svoje telo. Tinejdžeri vole šale o seksu i da se smeju autoritetima, a za odrasle ljude teško je naći neki obrazac. Šta će nam biti smešno zavisi od sredine u kojoj živimo i kulture. Sigurno ste primetili koliko je teško prevesti komedije ili objasniti strancu šta je smešno.